Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, a prilika je to da se osvijesti koliko je važno osluškivati signale koje nam srce šalje
„Ne propusti niti jedan otkucaj“ – geslo je ovogodišnjeg Svjetskog dana srca koji se tradicionalno obilježava 29. rujna i predstavlja globalnu kampanju podizanja svijesti o zdravlju srca. Datum je ustanovila Svjetska federacija za srce još 1990. godine. Usvajanje zdravih životnih navika jedan je od ključnih koraka za održavanje zdravlja srca. Isto tako, važno je osluškivati signale koje nam tijelo šalje kako bismo na vrijeme prepoznali eventualna zdravstvena odstupanja.
EKG (elektrokardiogram) jedna je od osnovnih i najčešće korištenih pretraga u procjeni rada srca. Bilježi električnu aktivnost srca te može pomoći u otkrivanju poremećaja srčanog ritma, određenih promjena u radu srca i znakova koji mogu upućivati na srčanu bolest. Riječ je o neinvazivnoj i bezbolnoj pretrazi koja traje svega nekoliko minuta.
Kada je potreban EKG?
Simptomi koji mogu biti razlog za upućivanje na EKG uključuju:
- bol ili pritisak u prsima
- lupanje ili nepravilan rad srca
- nedostatak zraka
- omaglicu ili nesvjesticu
- neobjašnjiv umor.
Liječnik ga može preporučiti i osobama koje imaju povećan rizik za kardiovaskularne bolesti, kao dio šire kardiološke procjene, ili prije određenih zahvata i terapija.
Trebaju li osobe bez simptoma ići na EKG?
Ne nužno. Kod potpuno zdravih osoba bez simptoma i bez posebnih čimbenika rizika, rutinsko ponavljanje EKG-a nije standardna preporuka.
Međutim, EKG može biti dio preventivnog kardiološkog pregleda kada liječnik procijeni da za njega postoji razlog, primjerice zbog dobi, obiteljske anamneze, čimbenika rizika ili određenih tegoba.
EKG se također može raditi u sklopu sistematskog pregleda, ovisno o sadržaju pregleda i procjeni liječnika.
Koliko često treba raditi EKG?
Ne postoji univerzalno pravilo tipa „jednom godišnje“. Učestalost ovisi o zdravstvenom stanju, simptomima, čimbenicima rizika i nalazu prethodnih pregleda.
Što ako EKG pokaže odstupanje?
Odstupanje u EKG nalazu ne znači automatski da osoba ima ozbiljnu bolest. Nalaz treba interpretirati liječnik, u kontekstu simptoma, zdravstvene povijesti i drugih nalaza.
Ovisno o tome što EKG pokaže, liječnik može preporučiti dodatnu obradu, primjerice:
- laboratorijske pretrage
- Holter EKG-a (kontinuirano praćenje srčanog ritma tijekom duljeg razdoblja)
- ultrazvuk srca
- test opterećenja
- pregled kardiologa.
Ne treba čekati pojavu ozbiljnih tegoba kako bismo provjerili kako naše srce radi. Redovite kontrole, zdrave životne navike i pravodobna reakcija na simptome mogu biti važan korak u očuvanju zdravlja srca.
Dogovorite pregled i provjerite zdravlje svog srca uz stručnu procjenu izv. prof. prim. dr. sc Aleksandra Kibela, voditelja odjela interne medicine i kardiologije u IMC Priora.
