Melanom je najozbiljniji zloćudni tumor kože. Najčešće se javlja u odrasloj populaciji, a vrlo rijetko u djece i adolescenata. Incidencija u zapadnoj Europi iznosi 19 oboljelih (muškaraca i žena) na 100.000 ljudi, zatim Sjeverna Amerika (18 muškaraca i 14 žena na 100.000) i Sjeverna Europa (17 muškaraca i 18 žena na 100.000 ljudi). Osobe s nižim socioekonomskim statusom, koje vjerojatno imaju slabiji pristup uslugama ranog otkrivanja melanoma, pokazuju najveći porast učestalosti melanoma u usporedbi s osobama višeg socioekonomskog statusa.
Rizični faktori za razvoj melanoma
Brojna istraživanja snažno potvrđuju da je izlaganje UV (ultraljubičastim) zrakama glavni čimbenik rizika za razvoj melanoma. Velika istraživanja koja su proučavala sunčevo zračenje, opekline i učestalost melanoma pokazala su da povremeno intenzivno izlaganje suncu, posebno u djetinjstvu i mladosti, značajno povećava rizik od melanoma, dok redovito umjereno izlaganje nema takav učinak.
Na primjer, odlasci na more ili planinarenje jednom godišnje mogu predstavljati takvu vrstu izlaganja. Što se tiče UV zračenja, UVB zračenje (valne duljine od 290 do 320 nm) povezuje se s većim rizikom od razvoja melanoma nego UVA zračenje (valne duljine od 320 do 400 nm). To potvrđuje i veća učestalost melanoma u regijama blizu ekvatora, gdje je UVB zračenje najjače. U dodatne rizične faktore spadaju i učestalo ili rano korištenje solarija, dugoročne posljedice PUVA terapije, nasljedna sklonost (genetika) i pojava displastičnih madeža, intenzivno izlaganje suncu te osjetljiv tip kože. Dodatni rizik mogu predstavljati i konzumiranje alkohola, kao i određena medicinska stanja poput Parkinsonove bolesti, endometrioze, karcinoma prostate te primanje imunosupresivne terapije.
Kako izgleda pregled?
Liječnik pregledava madeže dermatoskopom i posebno pazi na one koji se razlikuju od ostalih, tzv. “ružno pače”. Također koristi ABCDE kriterije, koji uključuju asimetriju, nepravilne rubove, raznoliku boju, promjer veći od 6 mm te evoluciju, odnosno promjene u veličini, obliku, boji ili pojavu novih lezija. Dodatno se može primijeniti revidirani sedmotočkovni sustav, pri čemu glavni kriteriji obuhvaćaju promjene u veličini, obliku ili boji, a manji kriteriji uključuju veći promjer, upalu, krvarenje ili svrbež. Ako postoji kombinacija jednog glavnog i jednog manjeg kriterija ili tri manja kriterija, to je signal da je potrebno madež ukloniti.
Sumnjiva promjena – što dalje?
Kada se pronađe sumnjiva promjena, najčešće se provodi ekscizijska ili kompletna biopsija (kirurško uklanjanje), što znači potpuno uklanjanje lezije s marginom od 1 do 3 mm zdrave kože i produbljivanjem do najdebljeg dijela madeža. Prvo se koža oko madeža očisti i utrne (lokalna anestezija) kako ne biste osjetili bolove. Zatim se madež pažljivo uklanja skalpelom s malim dijelom zdrave kože.
Rana se zašije ili prekrije flasterom. Nakon zahvata rana se redovito čisti dok ne zacijeli, a konci se uklanjaju prema uputama liječnika. Nakon zahvata ključan je patohistološki nalaz (PHD) koji potvrđuje ili isključuje melanom. Ako analiza pokaže prisutnost melanoma, često je potrebno naknadno ukloniti širi dio kože oko lezije. U Internacionalnom Medicinskom Centru Priora naš kirurški tim brine da sumnjive madeže uklonite pravovremeno i sigurno.
Prevencija raka kože
Najbolji način zaštite kože je ograničiti izlaganje suncu, posebno između 10 i 17 sati. Ako je boravak na suncu neizbježan, nosite zaštitnu odjeću, šešir, sunčane naočale i koristite kreme sa SPF-om od najmanje 15, a za djecu SPF 50+. Kremu nanosite na svu izloženu kožu, uključujući uši, usne, vrat i stopala, i obnavljajte nanos otprilike svaka dva sata, posebno nakon kupanja ili znojenja.
