Srce i navike – što najviše povećava rizik?
Na zdravlje srca ne utječe samo genetika, već u velikoj mjeri svakodnevne navike, što jedemo, koliko se krećemo i spavamo te kako se nosimo sa stresom. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu. Prema podacima HZJZ-a, u 2023. godini od njih je u našoj zemlji preminula 20.000 osoba, a stručnjaci ističu da se čak 85 posto tih bolesti može spriječiti. Ususret svjetskom danu srca, kardiolog izv. prof. dr. sc. Aleksandar Kibel iz IMC Priora upozorava na pet najčešćih navika koje Hrvati trebaju mijenjati.
Pet navika koje ozbiljno ugrožavaju srce
Pušenje – Svaka cigareta oštećuje krvne žile, povisuje krvni tlak i ubrzava nakupljanje plakova u arterijama, udvostručujući rizik od srčanog udara.
Nepravilna prehrana – Hrana bogata zasićenim mastima, soli i šećerom, a siromašna voćem i povrćem, potiče povišenje tlaka i kolesterola te vodi do koronarne bolesti i infarkta.
Sjedilački način života – Samo 30 minuta umjerene aktivnosti većinu dana u tjednu jača srce, poboljšava cirkulaciju i smanjuje rizik od ateroskleroze. Nekretanje je “bolest modernog doba”.
Ignoriranje visokog tlaka i masnoća – Hipertenzija je podmukla bolest koja se često otkrije tek nakon što je već došlo do oštećenja srca, mozga ili bubrega. Redovito mjerenje tlaka može spasiti život.
Pretilost – Višak kilograma ozbiljno opterećuje srce i krvne žile. Gubitak i samo 10 posto tjelesne mase značajno smanjuje rizik od infarkta i moždanog udara. Hrvatska je, uz Maltu, na vrhu europske ljestvice pretilosti.
„Debljina nije samo estetski problem – ona ima izravne posljedice na rad srca“, naglašava prof. Kibel, čiji je fokus u IMC Priora upravo prevencija i liječenje pretilosti.
Cijeli tekst pročitajte na poveznici: Večernji list
