Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu. Prema podacima HZJZ-a, u 2023. godini od njih je u našoj zemlji preminulo 19.937 osoba, što čini gotovo 39 posto ukupno umrlih. Riječ je o bolestima poput srčanog i moždanog udara, zatajenja srca te ishemijske bolesti srca, koje svake godine globalno odnose više od 20,5 milijuna života.
„Bolest se u velikom broju slučajeva može spriječiti“, poručuju stručnjaci, naglašavajući važnost zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, prestanka pušenja, kontrole stresa i preventivnih pregleda.
Srce pod pritiskom – rizici pretilosti i hipertenzije
Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Kibel, voditelj interne medicine i kardiologije u IMC Priora, ističe kako debljina i povišeni krvni tlak značajno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. „Debljina nije samo estetski problem. Ona ima ozbiljne i izravne posljedice na rad srca i krvožilni sustav, od hipertenzije i ateroskleroze do srčanog i moždanog udara“, upozorava.
Hipertenzija se često razvija bez simptoma, a otkriva tek kada je već došlo do oštećenja srca, mozga, bubrega ili očiju. Upravo zato nužna je redovita kontrola tlaka i disciplina u provođenju terapije.
Srce i prevencija u fokusu IMC Priora
IMC Priora u svom radu snažno naglašava važnost prevencije, ali i pravodobnog liječenja. Profesor Kibel posebno ističe i nove lijekove za liječenje pretilosti, koji su već uvršteni u međunarodne kardiološke smjernice. Redukcija tjelesne mase, čak i za samo 5 do 10 posto, značajno smanjuje rizik od bolesti srca.
Stručnjaci upozoravaju i na utjecaj pušenja, kroničnog stresa i lošeg sna na zdravlje srca. Svakodnevne životne navike u velikoj mjeri određuju stanje našeg kardiovaskularnog sustava.
Cijeli tekst pročitajte na poveznici: Glas Slavonije
