Žene koje ranije uđu u postmenopauzu, ako su uz to i pušačice te mršavije, imaju izraziti rizik razvoja osteoporoze, a kasnije i patoloških prijeloma te trajne invalidnosti, ističe dr. Jovanovac
Menopauza, odnosno postmenopauza prirodna je faza u životu svake žene, obilježena postupnim prestankom menstrualnog ciklusa i promjenama u razini hormona. Iako je riječ o normalnom fiziološkom procesu, simptomi koji ga prate mogu značajno utjecati na kvalitetu života.
Pravovremena stručna podrška i individualizirani pristup ključni su za očuvanje zdravlja i dobrobiti žene u ovom razdoblju. Kako se nositi s izazovima postmenopauze, govori dr. Marko Jovanovac, ginekolog u IMC Priora.
Što je menopauza, odnosno postmenopauza?
Menopauza je naziv zaposljednju mjesečnicu, a nakon što prođe godina dana bez iduće mjesečnice, tada možemo retrogradno reći da se radi o postmenopauzi. U javnosti se obično kaže kako je žena „ušla u menopauzu“, no ginekolozi će to stručno nazvati ulaskom u postmenopauzu. To razdoblje najčešće nastupa iza 45. pa do 52. godine života.
Prestanu li mjesečnice prije 40. godine, riječ je o tzv. preuranjenoj menopauzi i ona se mora tretirati hormonskim nadomjesnim liječenjem jer nosi niz drugih rizika, kao što su osteoporoza i razvoj kardiovaskularnih bolesti. Naime, ženama trebaju ženski spolni hormoni, kao i muškarcima muški spolni hormoni, ne samo za reprodukciju, nego oni imaju niz drugih metaboličkih funkcija, među kojima je i izgradnja kostiju.
Koji su rizici ranijeg ulaska u postmenopauzu?
Žene koje uđu u postmenopauzu u ranim četrdesetim, ako su uz to i pušačice te mršavije, imaju izraziti rizik razvoja osteoporoze, a kasnije u životu i patoloških prijeloma te trajne invalidnosti. Kako bismo to prevenirali, pacijentice liječimo hormonskom nadomjesnom terapijom ukoliko nema kontraindikacija, odnosno moramo prethodno isključiti određene bolesti jetre,srca i krvnih žila. Ako imaju subjektivne tegobe poput valova vrućine, nesanice, pada koncentracije, a još uvijek su i radno aktivne, možemo im ponuditi određene preparate s dvojakim učinkom. S jedne strane, vrlo brzo, u svega mjesec ili dva, suzbijaju većinu navedenih simptoma.
S druge strane, postiže se dugoročni učinak na prevenciju osteoporoze, urogenitalne atrofije te razvoja kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara.
Kako su povezani rizici od moždanog i srčanog udara s postmenopauzom?
Učestalost je moždanog i srčanog udara u žena vrlo rijetka do 50. godine života odnosno znatno rjeđa nego u muškaraca. Iznad 50. pa do 60. godine života, taj se rizik gotovo izjednačava, a nakon 65. godine u žena je čak veći rizik moždanog udara i posljedične smrtnosti. Povezuje se to, između ostalog, i s hormonima, a tu se vidi i zaštitna uloga estrogena. Poznat je i mehanizam korisnog djelovanja estrogena u smanjuju kardiovaskularnog rizika. Naime, estrogen ima određeni pozitivan učinak na masnoće u krvi, znači na kolesterol, kao i zaštitno djelovanje na endotel krvnih žila. Nedostatak estrogena u postmenopauzi je vidljiv, a može se nadomjestiti unosom hormona, tj. terapijom.
Zbog brojnih čimbenika, između ostalog i slabe upoznatosti kako opće populacije, tako i zdravstvenih djelatnika, kod nas je učestalost uzimanja određene nadomjesne terapije u postmenopauzi daleko ispod učestalosti u zapadnim zemljama.
