Mitovi o srcu koji nas mogu skupo koštati
Da je zdravlje našeg srca iznimno važno, ne treba posebno naglašavati, no kada treba prijeći s riječi na djela, nerijetko se pokaže kako nismo baš orni u brizi o sebi. Da bismo sačuvali svoje zdravlje, potrebna nam je i određena razina znanja. Svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca, gdje se posebno upozorava na opasnosti od kardiovaskularnih bolesti, svjetske ubojice broj jedan, i važnosti njihove prevencije. A koliko zaista poznajemo svoje srce? Razlikujemo li mitove od činjenica? Donosimo nekoliko najraširenijih zabluda o kardiovaskularnim bolestima koje navodi Američko udruženje za srce.
„Premlad sam da bih se brinuo o bolestima srca“
Način na koji živite u mladosti, utječe na vaš rizik od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu. Već u djetinjstvu i adolescenciji, plak se može početi nakupljati u arterijama i kasnije dovesti do njihova začepljenja. Čak i mladi i ljudi srednjih godina mogu razviti srčane probleme, posebno danas kada pretilost, dijabetes tipa 2 i drugi faktori rizika postaju sve češći u mlađoj dobi.
„Osjetio bih da imam visoki krvni tlak“
Visoki krvni tlak naziva se „tihim ubojicom“ jer obično ne pokazuje simptome. Krvni tlak vrlo je jednostavno provjeriti tlakomjerom, kod obiteljskog liječnika ili u kućnoj atmosferi, uređaji su lako dostupni, a rezultat vidljiv u trenu. Rano liječenje visokog krvnog tlaka ključno je kako bi se prevenirali srčani udar, moždani udar, oštećenje bubrega i drugi ozbiljni zdravstveni problemi.
„Znat ću da imam srčani udar jer ću osjetiti bol u prsima“
Iako je uobičajeno osjetiti bol ili nelagodu u prsima, simptomi srčanog udara mogu biti suptilni. Upozoravajući znakovi mogu biti i kratkoća daha, mučnina, osjećaj vrtoglavice, bol ili nelagoda u jednoj ili obje ruke, čeljusti, vratu ili leđima. Čak i ako niste sigurni je li riječ o srčanom udaru, potražite liječničku pomoć kako biste razjasnili zabrinjavajuće simptome.
„Srčane su bolesti prisutne u mojoj obitelji, ne mogu ništa učiniti da ih spriječim.“
Iako su ljudi s obiteljskom anamnezom srčanih bolesti izloženi većem riziku, možete poduzeti korake kako biste dramatično smanjili vlastiti rizik. Izradite akcijski plan za održavanje zdravlja srca, a u njega svakako uključite tjelesnu aktivnost, kontrolu razine kolesterola, krvnog tlaka i šećera u krvi, zdraviju prehranu, održavanje zdrave tjelesne težine, kvalitetno spavanje i upravljanje stresom. Izbjegavajte cigarete.
„Ne moram provjeravati kolesterol dok ne budem u srednjim godinama“
Mjerenje faktora rizika kod mladih odraslih osoba omogućuje procjenu doživotnog rizika od kardiovaskularnih bolesti. Nakon 20. godine života, tradicionalne faktore rizika treba provjeravati svake četiri do šest godina. Možete pomoći sebi i svojoj obitelji zdravom prehranom i redovitom tjelovježbom.
„Srce mi jako brzo kuca, možda imam srčani udar“
Neke varijacije u otkucajima srca su normalne. Vaš se otkucaj srca ubrzava tijekom vježbanja ili kada ste uzbuđeni, a usporava kada spavate. Većinu vremena promjena otkucaja nije razlog za brigu. No, ponekad to može biti znak aritmije, abnormalnih ili nepravilnih otkucaja srca. Neke aritmije su bezopasne, ali neke mogu trajati dovoljno dugo da utječu na rad srca i zahtijevaju liječenje.
