• Home
  • Blog
  • Kad kašalj nije samo kašalj: što trebate znati o KOPB-u

17. studenoga 2026.

Kad kašalj nije samo kašalj: što trebate znati o KOPB-u

Kontaktirajte nas

Svjetski dan KOPB-a podsjeća na važnost ranog otkrivanja i liječenja kronične opstruktivne plućne bolesti, koja može postupno ograničiti disanje i značajno utjecati na kvalitetu života

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) jedna je od najčešćih kroničnih bolesti dišnog sustava. Karakteriziraju je trajni simptomi poput otežanog disanja i kroničnog kašlja, a bolest se s vremenom može postupno pogoršavati i značajno utjecati na svakodnevni život. Upravo zato važno je prepoznati simptome na vrijeme, postaviti dijagnozu i započeti odgovarajuće liječenje.

Svjetski dan KOPB-a obilježava se treće srijede u studenom svake godine kako bi se podigla svijest o ovoj kroničnoj plućnoj bolesti, važnosti njezina ranog prepoznavanja i pravodobnog liječenja te mogućnostima prevencije i poboljšanja kvalitete života oboljelih.

Pacijentica: „Kašalj me doslovno gušio“

Da je simptome ove bolesti lako zamijeniti s tzv. pušačkim kašljem, što onda odgađa adekvatnu dijagnostiku, svjedoči priča 66-godišnje Ljiljane.

„Šest mjeseci sam neprestano kašljala. Kako sam bila dugogodišnji pušač, često me mučio kašalj kad zapalim cigaretu, no tih šest mjeseci je kašljanje bilo drugačije. Nisam imala temperaturu, niti ikakve druge simptome, ali me kašalj doslovno gušio. S vremenom sam otežano disala dok hodam, morala sam često stajati da uhvatim zraka, no mislila sam da mi je to od umora“, prisjeća se Ljiljana kojoj je 2024. dijagnosticirana kronična opstruktivna bolest pluća.

U stresnim situacijama, simptomi su se pogoršavali, a zbog tegoba s disanjem nije mogla ni spavati.

„Kulminiralo je jedne večeri kada sam osjetila da mi nije dobro i da gotovo uopće ne mogu disati. Otišla sam na Hitnu pomoć i čim sam ušla, srušila sam se. Hospitalizirali su me, stavili mi masku za kisik, došla sam sebi za sat vremena, ali sam nekoliko dana provela u bolnici na pretragama, gdje su mi dijagnosticirali KOPB. Nalaz krvi bio je sasvim uredan, ali su plućne pretrage otkrile o čemu je riječ“, priča ona.

Prestala je pušiti iste večeri, redovito nosi inhalator sa sobom, a stanje joj je danas stabilno. Posljedica je, pak, gubitak osjeta mirisa, a dijagnosticiran joj je i dijabetes kojega liječnici također povezuju s njezinom osnovnom bolešću.

KOPB je kronična progresivna plućna bolest koju karakterizira ograničenje protoka zraka praćeno kroničnim respiratornim simptomima. Prema Globalnoj inicijativi za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, KOPB se definira kao stanje karakterizirano kroničnim respiracijskim simptomima: otežano disanje, intolerancija napora, stvaranje sputuma, kašalj uz otežano iskašljavanje.

KOPB  je treći najčešći uzrok smrtnosti odraslih u svijetu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u 2023. godini od ove je bolesti umrlo oko 3,4 milijuna ljudi.

Koje su karakteristike KOPB-a?

„Karakteristika KOPB-a je smanjenje protoka zraka i smanjene učinkovitosti izmjene plinova u plućima. KOPB se razvija postupno, a terapija i promjene načina života – prestanak pušenja i izloženosti iritansima kao najvažnije mjere, mogu pomoći u kontroli simptoma i usporavanju napredovanja bolesti. Dva stanja ili tipa karakteriziraju KOPB – kronični bronhitis i emfizem. Kronični bronhitis uključuje čestu upalu dišnih putova, uzrokujući prekomjerno stvaranje sluzi, kašalj, otežano disanje. Emfizem uključuje oštećenje malih zračnih vrećica, odnosno alveola, proširenje zračnog prostora te smanjenje respiracijske površine koje ograničava izmjenu plinova u plućima“, pojašnjava dr. Zlatko Majić, specijalist interne i hitne medicine i subspecijalist pulmologije iz Internacionalnog Medicinskog Centra Priora.

Što je najčešći uzrok KOPB-a?

Najčešći uzrok KOPB-a je pušenje duhana, izloženost  iritansima radne sredine (organska i anorganska prašina),  genetika – nedostatak alfa – alfa 1 antitripsina, zatim onečišćenje zraka u kućanstvu, primjerice korištenjem ugljena i biomase  poput drva kao goriva za kuhanje i grijanje.

U većini slučajeva KOPB se može spriječiti smanjenjem izloženosti  faktorima rizika.

Koje promjene se događaju u plućnom tkivu kod KOPB-a?

Zbog kronične upalne reakcije na inhalirane iritanse, dolazi do remodeliranja dišnih puteva, njihovog sužavanja, gubitka respiracijske površine te pojačane proizvodnje sluzi. Istodobno je otežano uklanjanje sluzi iz dišnih putova, osobito malih, što dodatno otežava protok zraka.

Kako prepoznati KOPB?

„Vodeći simptom KOPB-a je zaduha koja je progresivna i kronična te dovodi tijekom vremena i  do invaliditeta. Nadalje, izražen simptom je kašalj koji može biti produktivan i rezultat je pojačane sekrecija sluzi, a traje dulje od tri mjeseca svake godine tijekom najmanje dvije godine. Na KOPB upućuje i osjećaj stezanja u prsima koje može varirati tijekom dana, a najčešće se javlja u naporu“, navodi dr. Zlatko Majić.

Kako se postavlja dijagnoza KOPB-a?

Dijagnoza kronične opstruktivne plućne bolesti postavlja se na temelju razgovora s bolesnikom, kliničkog pregleda i spirometrije. Tijekom uzimanja anamneze od pacijenta, liječnik dobiva podatke o simptomima, poput zaduhe i u miru i prilikom napora, brzog zamaranja, kašlja i otežanog iskašljavanja, te o čimbenicima rizika, osobito pušenju i izloženosti štetnim česticama i plinovima.

Spirometrija je ključna pretraga za potvrdu dijagnoze KOPB-a. Njome se mjeri funkcija i kapaciteti pluća.

Dodatne pretrage, ovisno o simptomima i kliničkoj procjeni, mogu uključivati izračun indeksa tjelesne mase (BMI), rendgensku snimku prsnog koša i, prema potrebi, CT pluća.

Koje pridružene bolesti i stanja mogu utjecati na tijek i težinu KOPB-a?

„Kronična opstruktivna plućna bolest često je povezana s drugim bolestima i stanjima, poput astme, kardiovaskularnih bolesti, metaboličkog sindroma, osteoporoze, anksioznosti i depresije. Sve to može dodatno opteretiti zdravlje bolesnika te utjecati na simptome, kvalitetu života i tijek bolesti“, ističe pulmolog Majić.

Što uključuje liječenje KOPB-a?

Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma, poboljšanje kvalitete života, očuvanje plućne funkcije i smanjenje rizika od pogoršanja bolesti.

Prva i najvažnija nefarmakološka mjera je prestanak pušenja. Važno je i smanjiti izloženost drugim štetnim česticama i plinovima, uključujući one na radnom mjestu.

Ovisno o simptomima, liječnik može propisati inhalacijske lijekove – bronhodilatatore.

Preporučuje se i plućna rehabilitacija, a ona obuhvaća prilagođeno vježbanje, edukaciju i tehnike disanja. To može smanjiti osjećaj zaduhe, poboljšati tjelesnu izdržljivost i olakšati svakodnevne aktivnosti.

Cijepljenje, pak, pomaže u smanjenju rizika od respiratornih infekcija koje mogu izazvati pogoršanje KOPB-a. Cjepivo protiv gripe primjenjuje se svake godine prije početka sezone gripe, dok cjepivo protiv pneumokoka štiti od bakterije Streptococcus pneumoniae koja može izazvati upalu pluća.

Naime, najčešći uzroci pogoršanja KOPB-a su virusna infekcija te bakterijska u kombinaciji s virusnom superinfekcijom, osobito u zimskim mjesecima. Takvo stanje karakterizira naglo pogoršanja simptoma pojačani kašalj i iskašljavanje, zaduha, opća slabost.

Ne zanemarujte simptome koji vam otežavaju disanje. Pravodobna procjena pulmologa i odgovarajuća dijagnostika mogu pomoći u ranom prepoznavanju KOPB-a i odabiru odgovarajućeg liječenja. Za pregled i dodatne informacije obratite se Internacionalnom medicinskom centru Priora.

Skip to content