Već osam godina, prvi petak u veljači u znaku je crvene boje i borbe protiv moždanog udara u žena. Dan crvenih haljina nacionalna je javnozdravstvena kampanja koja upozorava na specifičnosti moždanog udara u žena, važnost prevencije i, posebice, pravodobnog prepoznavanja simptoma i hitne reakcije.
Moždani udar i faktori rizika
Moždani udar predstavlja nagli neurološki poremećaj nastao zbog poremećaja u moždanoj cirkulaciji. Zbog smanjenog ili prekinutog dotoka krvi, pojedini dijelovi mozga ostaju bez dovoljne količine kisika i hranjivih tvari. Takvo stanje dovodi do oštećenja, a često i odumiranja živčanih stanica, što rezultira trajnim ili privremenim gubitkom funkcija kojima upravljaju zahvaćena moždana područja.
Ovisno o uzroku, razlikuju se dvije osnovne vrste moždanog udara. Ishemijski moždani udar, koji je ujedno i najčešći, nastaje zbog začepljenja krvne žile koja opskrbljuje mozak krvlju. S druge strane, hemoragijski moždani udar nastaje uslijed puknuća krvne žile u mozgu, pri čemu dolazi do krvarenja u moždano tkivo.
Dugačak je popis faktora rizika koji dovode do moždanog udara, a na njemu su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, ali i bolesti srca.
Dr. Aleksandar Kibel o vezi moždanog udara i bolestima srca
– Moždani udar usko je povezan s bolestima srca jer pojedina srčana oboljenja, poput fibrilacije atrija, mogu izravno dovesti do njegova nastanka. U takvim stanjima krvni se ugrušak može formirati u srcu te putem krvotoka dospjeti u moždanu cirkulaciju i uzrokovati ishemijski moždani udar. Osim toga, različite strukturne i funkcionalne bolesti srca mogu pridonijeti poremećaju cirkulacije i povećati rizik od moždanog udara – pojašnjava izv. prof. prim. dr. sc. Aleksandar Kibel, specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije te voditelj interne medicine i kardiologije u IMC Priora.
– Važnu ulogu ima i arterijska hipertenzija, koja predstavlja jedan od ključnih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a istodobno značajno povećava rizik od moždanog udara. Uz hipertenziju, i hiperlipidemija te drugi kardiovaskularni čimbenici rizika dodatno doprinose oštećenju krvnih žila i razvoju cerebrovaskularnih incidenata – nastavlja primarijus Kibel.
Rizik se povećava i s dobi, ulogu ima i obiteljska sklonost te spol. Osim što je moždani udar češći u žena, i njegovi su simptomi drugačiji.
Kako prepoznati simptome moždanog udara u žena?
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju naglo i manifestiraju se kao iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora, naglo zamagljenje ili gubitak vida, iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom ili povraćanjem, vrtoglavica, iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu.
Kada je o simptoma moždanog udara u žena riječ, oni su nerijetko specifični, što otežava njihovo prepoznavanje i, u konačnici, reagiranje. Specifični simptomi su, dakle, opća slabost, gubitak svijesti ili nesvjestica, kratkoća daha, zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija, uzrujanost, nagla promjena ponašanja, mučnina ili povraćanje, bol, halucinacije, štucanje.
Upravo zbog raznolikosti i često nespecifičnih simptoma moždanog udara u žena, podizanje svijesti i edukacija imaju ključnu ulogu u smanjenju smrtnosti i dugoročnih posljedica bolesti. Pravodobno prepoznavanje znakova moždanog udara i brza reakcija mogu spasiti život i sačuvati kvalitetu života, dok se redovitom kontrolom čimbenika rizika, osobito krvnog tlaka i bolesti srca, značajan dio moždanih udara može spriječiti.
Dan crvenih haljina stoga nije samo simbol, već i snažan podsjetnik na važnost brige o vlastitom zdravlju, prepoznavanja upozoravajućih znakova i pravovremenog djelovanja — jer kada je riječ o moždanom udaru, svaka minuta je dragocjena.
