Siječanj je tradicionalno posvećen prevenciji raka vrata maternice. U tom mjesecu obilježavamo Europski tjedan prevencije raka vrata maternice, a Hrvatska se preventivnoj akciji pridružuje kroz Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice.
Cilj je podizanje svijesti o važnosti očuvanja reproduktivnog zdravlja, ali i edukacija o metodama sprječavanja nastanka ove bolesti, rizičnim čimbenicima te važnosti redovitih ginekoloških pregleda. Rak vrata maternice specifičan je po tome što pogađa i mlađe žene, no ako se otkrije u ranoj fazi, gotovo je u potpunosti izlječiv.
Izdvojili smo pet ključnih pitanja o ovoj malignoj bolesti na koje nam odgovara ginekolog dr. Dimitrije Milojković, subspecijalist ginekološke onkologije, voditelj ginekološkog odjela u IMC Priora.
Zašto rak vrata maternice i dalje pogađa oko 300 žena godišnje u Hrvatskoj, unatoč dostupnoj prevenciji?
Podaci o učestalosti invazivnog karcinoma u RH govore o još uvijek nedovoljnoj svjesnosti o riziku od ove bolesti, a što onda rezultira nedovoljnim odazivom žena na preventivne preglede. Znamo da je u najrazvijenijim zemljama svijeta invazivni rak vrata maternice gotovo iskorijenjen upravo zahvaljujući preventivnim pregledima, cijepljenju protiv HPV-a i liječenju preinvazivnih lezija, dok je u zemljama u razvoju i dalje među najučestalijim malignomima uopće. Sve to nam govori da je pojavnost ove bolesti i mjerilo ne samo kvalitete zdravstvene zaštite, nego stupnja razvijenosti nekog društva u cjelini.
Zašto se rak vrata maternice sve češće pojavljuje kod mlađih žena?
Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prosječna dob stupanja u spolne odnose u Hrvatskoj je 16 do 17 godina. Ako znamo da je od infekcije HPV-om, kao jednim od glavnih čimbenika rizika, pa do razvoja raka vrata maternice potrebno obično oko 15 do 20 godina, dolazimo do odgovora na ovo pitanje. U istoj dobi većina mladih počinje i s pušenjem, kao još jednim od faktora rizika za razvoj ove bolesti.
Može li se rak vrata maternice spriječiti?
Jedan od glavnih krivaca za razvoj raka vrata maternice je već spomenuti HPV, odnosno perzistentna infekcija tim virusom, budući da 90 posto infekcija prolazi djelovanjem vlastitog imunološkog sustava domaćina unutar dvije godine. Cjepivo protiv HPV-a dostupno je već dva desetljeća, a posljednjih je deset godina i dio našeg Nacionalnog programa cijepljenja za svu djecu od 5. do 8. razreda osnovne škole. No, mogu se cijepiti svi građani u dobi od 9 do 25 godina. Riječ je o deveterovalentnom cjepivu koje obuhvaća sedam visoko rizičnih tipova i dva nisko rizična tipa HPV-a. Nakon cijepljenja, neutralizirajuća protutijela se stvaraju u 10 do 100 puta višim titrima nego nakon prirodne infekcije.
Cijepljenjem u ranijoj dobi postiže se bolja zaštita i do 90 posto prevencije od određenog tipa raka vrata maternice. Unatoč činjenici da sprječava više od 80 posto dugotrajnih infekcija HPV-om, cijepljenje ne uklanja u potpunosti rizik od zaraze i nastanka raka, pa su potrebni redoviti ginekološki pregledi koji uključuju i obrisak vrata maternice, odnosno PAPA test i HPV test.
Kada bi trebalo započeti s preventivnim pregledima?
Redovite ginekološke kontrole i savjetovanje trebalo bi započeti prije ili neposredno nakon stupanja u spolne odnose. Prema još uvijek važećim smjernicama stručnih društava Republike Hrvatske iz 2012. godine za dijagnostiku i liječenje premalignih promjena vrata maternice i pokrenutog, te privremeno u fazi reorganizacije, 3. nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, metoda izbora u dijagnostici je još uvijek citološko testiranje, odnosno PAPA test.
U novije je vrijeme taj test unaprijeđen tehnikom tekućinske citologije. Radi ga se od 20. godine života i u intervalu od tri godine ako su prethodni nalazi bili uredni. Po preporukama europske komisije, kao metoda organiziranog probira raka vrata maternice od 30. godine prvi izbor je HPV testiranje, a od 25. godine HPV testiranje + PAPA. Kod negativnog HPV testa ponovno testiranje je moguće i u intervalu do pet godina.
Kolika je uspješnost liječenja raka vrata maternice?
U Hrvatskoj posljednjih desetak godina od raka vrata maternice oboli oko 300 žena godišnje, a umre oko 120 žena. Iako imamo jasan pad incidencije bolesti, on još nije zadovoljavajući, a posebno zabrinjava što smrtnost ne pada. Rezultati međunarodnog istraživanja CONCORD-3 pokazuju da petogodišnje preživljenje od raka vrata maternice za žene dijagnosticirane u razdoblju od 2010. do 2014. godine iznosi 63 posto, što Hrvatsku svrstava u donju trećinu zemalja Europske unije uključenih u istraživanje. S druge strane, rak vrata maternice gotovo je u potpunosti izlječiv ako se dijagnosticira na vrijeme. Vraća nas to ponovno na važnost redovitih preventivnih pregleda.
