Svijest o važnosti preventivnih pregleda važno je razvijati još u ranoj dobi, kako bi se kasnije spriječile neželjene posljedice, ističe dr. Dimitrije Milojković.
Prvi ginekološki pregled preporučuje se oko 21. godine života. Posjet ginekologu kod većine je žena popraćen dozom nelagode, bez obzira na iskustvo ili učestalost odlazaka ginekologu. Ipak, redoviti pregledi izuzetno su važni jer pomažu u prevenciji ozbiljnijih bolesti u kasnijoj dobi, kao što je rak vrata maternice.
Dr. Milojković o prevenciji
U slučaju bilo kakvih zdravstvenih smetnji, naravno, ginekologu se treba obratiti i ranije.
– Svijest o važnosti preventivnih pregleda važno je razvijati još u ranoj dobi, kako bi se kasnije spriječile neželjene posljedice. Pomaka ima, ali i dalje je važna edukacije, posebice zbog svojevrsne stigme kada govorimo o ginekološkim i urološkim pregledima. Važno je da roditelji s djecom razgovaraju o tim temama, na njima razumljiv i prihvatljiv način, kako bi im u odrasloj dobi one bile prirodne, a ne neugodne – započinje dr. Dimitrije Milojković, specijalist ginekologije i opstetricije te subspecijalist ginekološke onkologije. Iza njega je višegodišnje iskustvo u dijagnostici i liječenju ginekoloških bolesti, a danas vodi ginekološku ambulantu u IMC Priora u Čepinu.
Rak vrata maternice i HPV
Rak vrata maternice najčešće se javlja kod žena između 30. i 50. godine života, iako promjene mogu započeti mnogo ranije. Infekcija humanim papiloma virusom (HPV) povezana je s povećanim rizikom od razvoja ove maligne bolesti, ali i drugih karcinoma poput raka vulve i vagine kod žena te raka anusa i spolnih bradavica kod žena i muškaraca.
Redovitim PAPA testom i HPV testiranjem moguće je pravovremeno otkriti promjene i prevenirati razvoj karcinoma. Od infekcije visokorizičnim vrstama HPV-a do eventualne pojave raka vrata maternice može proći i deset do petnaest godina.
Od infekcija HPV-om i njegovih posljedica štiti cjepivo koje je dostupno svima, a besplatno za djecu i mlade od 9. do 25. godine života. Preporučuje se već od petog razreda osnovne škole.
Prema podacima, najveća procijepljenost u Hrvatskoj bilježi se na istoku zemlje, gdje iznosi približno 70 posto.
– Cilj je Svjetske zdravstvene organizacije značajno smanjiti učestalost raka vrata maternice kroz tri koraka. Jedan je da 90 posto ciljne populacije bude procijepljeno do 15. godine života. Drugi je obuhvatiti 70 posto žena organiziranim probirom, što podrazumijeva barem jedan PAPA test do 35. godine. Treći je korak da 90 posto žena s premalignim promjenama, odnosno ranim karcinomom bude adekvatno liječeno – prikazuje dr. Milojković.
PAPA test
Po hrvatskim smjernicama, ginekološki se pregledi preporučuju jednom godišnje, a PAPA test svake tri godine. Otkad je uveden u ginekološku praksu, 50-ih godina prošloga stoljeća, PAPA test doveo je do značajnog smanjenja pojavnosti raka vrata maternice u zemljama s organiziranim probirima za rano otkrivanje bolesti.
Zasebna je pretraga, pak, HPV test koji otkriva prisutnost humanog papiloma virusa, povezanog s većim rizikom od raka vrata maternice.
– PAPA test može pokazati promjene na stanicama povezane s HPV-om, ali nije test za otkrivanje infekcije tim virusom. Ohrabrujući je podatak da se s 90 posto HPV infekcija naš imunološki sustav sam izbori unutar jedne do dvije godine, a samo 10 posto su trajne infekcije. U tih deset posto infekcija, uz neke druge rizike, može nastati maligno oboljenje – pojašnjava dr. Milojković.
Dr. Milojković o godišnjim pregledima
U svojoj se karijeri naš sugovornik susretao i s pacijenticama u zrelim godinama koje se dugi niz godina nisu podvrgnule PAPA testu, ginekološkom ultrazvuku, ili nisu – nikada.
S dobi općenito raste rizik od karcinoma, pa tako i ginekoloških. Rak jajnika najčešće se dijagnosticira između 50. i 65. godine, nema rane simptome i nerijetko se otkriva u uznapredovaloj fazi kada su i mogućnosti liječenja, osobito kirurške, ograničene.
– Jednom kada krenu s preventivnim ginekološkim pregledima, važno je da ih ponavljaju svake godine. Rođenje djeteta donosi puno obveza, radi kojih pacijentice nerijetko sebe stave u drugi plan i zanemare svoje zdravlje. Tada znaju nastati problemi – poručuje dr. Milojković.
