10 ožujka, 2026

Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva

Kontaktirajte nas

Rak debelog crijeva među najčešćim je zloćudnim bolestima u svijetu i zauzima oko 10 posto svih dijagnosticiranih karcinoma. Drugi je najčešći uzrok smrti od raka na globalnoj razini. No, ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u više od 90 posto slučajeva.

Simptomi raka debelog crijeva

Dijagnozu raka debelog crijeva u Hrvatskoj čuje više od 3600 osoba svake godine, a češće obolijevaju muškarci. Većina oboljelih stariji su od 50 godina.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog i završnog crijeva otkriven je u 3820 osoba u 2023. godini. Preminulo je u tom razdoblju 1996 oboljelih.

Osoba u plavoj medicinskoj uniformi i ljubičastim rukavicama drži model ljudskih crijeva, s primjetnim crvenim lezijama na unutarnjim dijelovima.

Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj se obilježava svakoga ožujka, a tu je odluku donio Hrvatski sabor 2022. godine. U mjesecu kada se priroda budi, želja je probuditi i svijest o raku debelog crijeva, važnosti prevencije i ranog otkrivanja ove zloćudne bolesti.

Simptomi raka debelog crijeva često su nespecifični i blagi u početku, zbog čega bolest može dugo ostati neprepoznata. Upravo je zato važno reagirati na promjene koje traju dulje od dva do tri tjedna:

  • promjene u pražnjenju crijeva (dugotrajni proljev ili zatvor, osjećaj nepotpunog pražnjenja, “olovkasta“ stolica)
  • krv u stolici
  • neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
  • kronični umor
  • slabost (često zbog anemije)
  • bolovi ili grčevi u trbuhu
  • nadutost
  • osjećaj pritiska u trbuhu

Posebno je važno obratiti pažnju ako ste stariji od 50 godina, postoji obiteljska povijest raka debelog crijeva, imate upalne bolesti crijeva.

Dr. Plažanin: Kolonoskopija spašava život

Kolonoskopija je najvažnija pretraga kada je riječ o prevenciji raka debelog crijeva. Njome se, između ostaloga, detektiraju polipi, izrasline na stijenkama crijeva koje su u svojim počecima dobroćudne, no mogu imati maligni potencijal pa tijekom duljeg razdoblja, primjerice deset ili dvadeset godina, prijeći u maligno oboljenje.

„Preporuka je, svima nama, učiniti prvu kolonoskopiju nakon navršene 45. godine života i potom svakih pet, a najviše deset godina ponavljati preventivne preglede. U slučaju pozitivne obiteljske anamneze, odnosno karcinoma debelog crijeva kod najbližih srodnika kao što su roditelji, braća i sestre, preventivne kolonoskopske preglede treba započeti već s 40 godina života ili deset godina ranije od dobi u kojoj je roditelju dijagnosticiran karcinom. Primjerice, ako je otac obolio od raka debelog crijeva sa svoje 43 godine, njegova bi djeca na prvi kolonoskopski pregled  trebala ići s 33 godine“, pojašnjava dr. Matej Plažanin, gastroenterolog u IMC Priora.

Liječničko osoblje u bijelim medicinskim uniformama stoji u hodniku bolnice, držeći dokument s natpisom "PRIORA".
Dr. Matej Plažanin Gastroenterologija

Kolonoskopija je u Priori dostupna u anesteziji, bez neugode i boli za pacijenta.

Na nastanak raka debelog crijeva uvelike utječu životne navike. Neuravnotežena prehrana s visokim udjelom prerađenog i crvenog mesa, a nedostatkom svježeg voća i povrća, sjedilački način života, povećana tjelesna težina, pušenje te redovita konzumacija alkohola prepoznati su kao važni čimbenici rizika. Isto tako, promjena stila života i redoviti preventivni pregledi uvelike doprinose prevenciji ove bolesti.

Ne čekajte – zakažite preventivni pregled još danas i ne dopustite da nelagoda ili strah od pretraga ugroze vaše zdravlje.

Skip to content