Gastroenterološki pregledi u ambulanti, endoskopski pregledi i UZV abdomena, dostupni su sada i u Priori, a dr. Matej Plažanin objašnjava zašto su važni
Kolonoskopija kao ključna preventivna pretraga
Bez obzira što nam na prvu možda izazivaju nelagodu, postoje medicinske pretrage kojima se, u određenoj dobi, svatko od nas treba podvrgnuti jer spašavaju život. Jedna je od njih, nesumnjivo, kolonoskopija. Mjesta strahu nema, posebice što se, s napretkom medicine, skratilo i vrijeme pripreme za ovu endoskopsku pretragu, koja se, uz to, može obaviti u općoj anesteziji – potpuno bezbolno i bezbrižno.
Takvu mogućnost nudi i Internacionalni Medicinski Centar Priora u Čepinu, gdje je nedavno otvorena ambulanta gastroenterologije. Novu ambulantu vodi dr. Matej Plažanin, specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije.
Srežite polipe, preduhitrite karcinom
Gastroenterologija je specijalistička grana interne medicine koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i prevencijom bolesti probavnog sustava, koji uključuje jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko i debelo crijevo, žučni sustav, gušteraču te jetru.
Gastroenterološki pregledi u ambulanti, endoskopski pregledi, odnosno gastroskopija i kolonoskopija, UZV abdomena, dostupni su sada i u Priori. Najveći je interes pacijenata upravo za kolonoskopijom, koju rade u lokalnoj i općoj anesteziji, ovisno o želji pacijenta. „Kolonoskopija je izuzetno važna zbog prevencije ozbiljnih bolesti. Njome se, između ostaloga, detektiraju polipi, izrasline na stijenkama crijeva koje su u svojim počecima dobroćudne, no mogu imati maligni potencijal pa tijekom duljeg razdoblja, primjerice deset ili dvadeset godina, prijeći u maligno oboljenje. Uklanjamo ih, stoga, kako bismo prevenirali razvoj karcinoma“, započinje dr. Matej Plažanin.
Kolonoskopija – kada krenuti s preventivom?
Indikacije za kolonoskopiju su promjena u režimu pražnjena crijeva, krv u stolici ili pozitivan test stolice na nevidljivo krvarenje, neobjašnjiv gubitak težine, anemija. No, u interesu je našeg zdravlja, da ne čekamo pojavu simptoma, nego redovito preventivno provjeravamo stanje probavnog sustava.
Preporuka je, svima nama, učiniti prvu kolonoskopiju nakon navršene 45. godine života i potom svakih pet, a najviše deset godina ponavljati preventivne preglede. U slučaju pozitivne obiteljske anamneze, odnosno karcinoma debelog crijeva kod najbližih srodnika kao što su roditelji, braća i sestre, preventivne kolonoskopske preglede treba započeti već s 40 godina života ili deset godina ranije od dobi u kojoj je roditelju dijagnosticiran karcinom. Primjerice, ako je otac obolio od raka debelog crijeva sa svoje 43 godine, njegova bi djeca na prvi kolonoskopski pregled trebala ići s 33 godine.
Slično je i s gastroskopijom, kojom gastroenterolozi „skeniraju“ unutrašnjost jednjaka, želuca i dvanaesnika. U slučaju karcinoma u obitelji, liječnici savjetuju preventivne gastroenterološke preglede od 40. godine života. Ova se pretraga preporučuje i mlađim osobama u slučaju gastritisa čiji simptomi ne prestaju nakon farmakološkog liječenja, kao i pri pojavi alarmantnih simptoma, poput poteškoća s prolaskom hrane kroz jednjak, neobjašnjivog mršavljenja, crne stolice, anemije… Redovita gastroskopija savjetuje se i pacijentima s gastroezofagealnom refluksnom bolesti (GERB), koji može dovesti do oštećenja jednjaka.
Kolonoskopija – kako se pripremiti?
Dok za gastroskopiju nije potrebna posebna priprema, osim što pacijent mora biti natašte, kolonoskopija ipak zahtijeva određenu pripremu. No, suvremena medicina i taj je proces olakšala. „U konzultaciji s liječnikom, pacijent dobije detaljne, pisane upute kako se pripremiti za kolonoskopski pregled. U ljekarnama su dostupna dva pripravka koja se uobičajeno koriste za čišćenje crijeva, uzima ih se dan prije same pretrage. Isto tako, dan ranije preporučuje se laganija hrana. Ranije se moralo popiti više litara otopine gorke soli, no to više nije potrebno“, prikazuje dr. Plažanin.
Suvremeni način života donio nam je i „suvremene“ bolesti, kao što su celijakija i upalne bolesti crijeva, odnosno Chronova bolest i ulcerozni kolitis. „Što je veći standard, veća je i pojavnost upalnih bolesti crijeva, iako je prisutna, dijelom, i genetika. Pokazalo se kako će djeca doseljenika iz Afrike u Europu imati jedan rizik za razvoj ulceroznog kolitisa i Chronove bolesti kao i domicilno stanovništvo. Riječ je, dakle, o utjecaju okoliša i prehrane, ali i stresa“, navodi.
Upalne bolesti crijeva itekako narušavaju kvalitetu života, a javljaju se sve češće u mlađoj dobi, pa čak i kod djece.
Što možemo napraviti za zdravlje probavnog sustava?
„Zdrava prehrana, izbjegavanje stresa i fizička aktivnost pomoći će nam održati zdravlje našeg probavnom sustava. Isto tako, važni su preventivni pregledi. Što se ranije otkriju, i bolesti upalnih crijeva, i karcinomi, liječenje je uspješnije. Otkrijemo li rak debelog crijeva dok je, primjerice, još začahuren u polipu, izlječenje je i do 100 posto“, poručuje dr. Plažanin.
