U Mjesecu svjesnosti o raku debelog crijeva, dr. Matej Plažanin, gastroenterolog u IMC Priora, govori kako spriječiti ovu bolest, a dođe li do nje, kako ju na vrijeme otkriti
Svakoga dana 11 ljudi sazna da ima rak debelog crijeva, a njih šest, nažalost, premine od ove bolesti. Podaci su to koje gastroenterološka struka posebno ističe tijekom ožujka – Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva. Bolest je to koja godišnje izazove oko dvije tisuće smrti u Hrvatskoj.
Kako spriječiti rak debelog crijeva, a dođe li do njega, kako ga na vrijeme otkriti, govori dr. Matej Plažanin, gastroenterolog u Internacionalnom Medicinskom Centru Priora.
Koji su najvažniji rizični faktori za rak debelog crijeva?
– Rizični faktori za nastanak karcinoma debelog crijeva su dob iznad 50 godina, pozitivna obiteljska anamneza, razni nasljedni sindromi kao što je familijarna polipoza kolona, zatim prisutnost adenoma (polipa) te upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
U riziku od obolijevanja od raka debelog crijeva su i osobe koje su već jednom preboljele ovu bolest, ili su prošle kemoterapiju i zračenje trbuha zbog nekog drugog karcinoma. Od tzv. promjenjivih faktora rizika naveo bih prehranu bogatu crvenim mesom i procesuiranom hranom, nizak unos vlakana, pretilost, fizičku neaktivnost, pušenje, alkohol.
Postoje li “tihi” rizični faktori kojih nismo svjesni?
– „Tihi“ rizični faktori bi bili razne kronične upale, metabolički sindrom te poremećaji cirkadijalnog ritma, odnosno noćni rad i loš san.
Kako prepoznati prve, rane simptome?
– Najraniji znakovi su promjene u režimu pražnjenja stolice i pojava krvi u stolici, a u laboratorijskim nalazima se može vidjeti snižena razina hemoglobina.
Iako rak debelog crijeva većinom pogađa osobe u dobi 50 i više godina, postoji trend pojavljivanja u sve ranijoj dobi. Koliko se ta „granica“ pomaknula i što je razlog tome?
– Posljednjih desetak godina se rak debelog crijeva sve češće otkriva i kod mlađih osoba. Naravno, velika većina slučajeva je i dalje kod starijih od 50.
Uzroci pomicanja granice prema mlađoj životnoj dobi su svakako prehrana, odnosno ultra procesirana hrana, više crvenog i procesiranog mesa u prehrani te manjak vlakana, što dovodi do promjene mikrobioma u crijevima i „tihih, tinjajućih“ upala, zatim česta uporaba antibiotika koja također dovodi do promjene mikrobioma, sjedilački način života, pretilost. Najvažniji faktor je ipak prehrana.
Koliko genetika igra ulogu – kada bismo se trebali posebno zabrinuti zbog obiteljske anamneze?
– Genetika igra veliku ulogu. Ako srodnik u prvom koljenu ima ili je imao karcinom kolona, onda je šansa da se dobije karcinom kolona dva do tri puta veća nego u općoj populaciji. Taj rizik raste obrnuto proporcionalno dobi u kojoj je srodnik dobio karcinom. Znači, što je ranije otac imao rak debelog crijeva, to njegova djeca imaju veći rizik, čak i do 5 puta. Pokazalo se da na učestalost karcinoma, tj. povišen rizik utječe samo prisutan karcinom u prvom koljenu, gdje su roditelji, braća, sestre.
Ako se otkrije na vrijeme, bolest je izlječiva u više od 95 posto slučajeva. Zašto nam taj podatak nije dovoljan razlog da idemo na redovite preventivne preglede?
– Rak debelog crijeva je izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi ili se može spriječiti njegovo nastajanje uklanjanjem polipa koji su u početku dobroćudni. Kod ljudi još postoji određeni zazor i strah od kolonoskopije i to je, po mom mišljenju, glavni razlog zašto građani ne idu dovoljno na redovne preventivne preglede.
Kako razbiti strah i stigmu oko kolonoskopije?
– Mislim da bi strah i stigmu trebalo razbiti medijskim kampanjama te promoviranjem kolonoskopije u analgosedaciji (anesteziji) kao potpuno sigurne i bezbolne metode prevencije karcinoma kolona.
Kada bismo se trebali zaputiti na prvi kolonoskopski pregled?
– Prvi kolonoskopski pregled treba napraviti s navršenih 50 godina života, a u SAD-u je ta dob i niža, 45 godina. Preporučeno je raditi preventivne kolonoskopije svakih pet do deset godina, a ako su odstranjeni polipi, onda i češće.
U slučaju prisutnosti tog karcinoma u obitelji, tada prvu kolonoskopiju treba napraviti s navršenih 40 godina života ili 10 godina ranije od životne dobi u kojoj je, recimo, ocu otkriven karcinom, ukoliko je obolio prije 50. godine života. Dakle, ako je ocu otkriven karcinom u dobi od 43 godine, onda njegova djeca trebaju napraviti prvu kolonoskopiju već s 33 godine.
Kakva je uloga testa na okultno krvarenje?
– Test na okultno krvarenje se čak ne treba raditi ako osoba ide na redovne kolonoskopske preglede. Ako netko odbija kolonoskopiju, onda je korisno raditi taj test jednom godišnje. U slučaju pozitivnog nalaza, svakako je potrebna kolonoskopija. Napomenuo bih da je kolonoskopija „zlatni standard“ u prevenciji karcinoma debelog crijeva te da negativan test na okultno krvarenje ne isključuje polipe, ponekad čak niti karcinom.
Kako danas izgleda liječenje, koliko je napredovalo?
– Liječenje karcinoma debelog crijeva značajno je napredovalo s pojavom novih lijekova, kao i metoda liječenja, primjerice neoadjuvantno liječenje. U današnje vrijeme dijagnoza karcinoma debelog crijeva ne znači da je to neizlječiva bolest.
Kakva je kvaliteta života nakon liječenja?
– Nakon liječenja karcinoma pacijenti uglavnom imaju dobru kvalitetu života, pa čak i pacijenti sa stomom.
