Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Odnesu više života nego svi oblici raka zajedno. U Internacionalnom medicinskom centru Priora pridodajemo veliku važnost kardiološkom sustavu. Odjel za kardiologiju u IMC Priori čini tim iskusnih stručnjaka koji se oslanjaju na najsuvremeniju tehnologiju i minimalno invazivne procedure kako bi svakom pacijentu pružili personaliziranu skrb.
Zdravlje srca – naša životna snaga
Uoči svjetskog dana srca, 29. rujna, donosimo kratak pregled bolesti koje često pogađaju naše srce i krvožilni sustav, kako prepoznati simptome te što učiniti da ih spriječimo.
Koronarna bolest srca
Koronarna ili ishemijska bolest srca nastaje uslijed aterosklerotskog suženja ili potpunog začepljenja koronarnih arterija, koje opskrbljuju srčani mišić krvlju bogatom kisikom.
Kada dotok kisika postane nedovoljan, dolazi do oštećenja srčanog tkiva, što može rezultirati anginom pectoris (bol u prsima) ili infarktom miokarda (srčani udar).
Najčešća je to bolest srca i vodeći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, ali i sve učestaliji problem u zemljama u razvoju. Rizični faktori uključuju pušenje, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećernu bolest, pretilost, fizičku neaktivnost i kronični stres.
Redovna fizička aktivnost, zdrava prehrana, prestanak pušenja, kontrola stresa i redovni preventivni pregledi ključni su za očuvanje zdravlja srca.
Srčani udar
Srčani udar (infarkt) događa se kada zbog naglog začepljenja ili naglog suženja krvne žile koja opskrbljuje srce – najčešće krvnim ugruškom – dolazi do smetnji u dotoku krvi. Srčani mišić tada ostaje bez dovoljno kisika i hranjivih tvari, što uzrokuje odumiranje dijela srčanog tkiva. Ako se na vrijeme ne pruži hitna medicinska pomoć, posljedice mogu biti trajno oštećenje srca, a u najtežim slučajevima i smrtni ishod.
Za što bolji ishod liječenja, ključno je potražiti pomoć unutar 90 minuta od pojave simptoma.
Simptomi su srčanog udara pritisak, bol ili stezanje u prsima, kratkoća daha, znojenje, mučnina, vrtoglavica, iznenadan umor ili slabost. Kod žena, starijih osoba i dijabetičara simptomi mogu biti atipični ili blagi, primjerice samo umor, mučnina ili bol u leđima.
Hipertenzija
Hipertenzija je bolest povišenog krvnog tlaka. Dijagnoza se ne postavlja na temelju jednog mjerenja, već na osnovu ponovljenih vrijednosti iznad 140/90 mmHg.
Podmukla je to bolest koja se godinama može “provlačiti ispod radara” jer ne pokazuje nikakve simptome. Visoki tlak se često otkrije tek kada je već došlo do ozbiljnih oštećenja – na srcu, mozgu, bubrezima ili očima.
Hipertenzija izaziva stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo, kao i oštećenje krvnih žila zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.
Redovno mjerite krvni tlak – to je jednostavna, ali životno važna navika.
Sindrom zatajivanja srca
Do zatajivanja srca dolazi kada se srce ne može pravilno stezati ili opuštati – najčešće zbog toga što je mišić oslabljen, ukočen ili oštećen. Kako više ne može učinkovito pumpati krv, dolazi do slabije opskrbe tijela krvlju, kao i zadržavanja tekućine u plućima, venama i drugim dijelovima tijela, što dodatno opterećuje i slabi srčani mišić.
Rane faze mogu proći bez ikakvih tegoba ili uz tek slabiju toleranciju fizičkog napora dok se kasnije mogu javiti otežano disanje, umor i oticanje nogu ili trbuha, zbog nakupljanja tekućine.
Liječenje se usmjerava na uzrok bolesti, naglasak je na promjeni životnog stila, uzimanju terapije, a u nekim je slučajevima potreban i kirurški zahvat.
